IKONE

                    Pjer ikone  se  izradjuju  u  dva  stila  barok  i  vizantija. Ikonopis,  ovih ikona,  se zasniva  na  opšte  prihvaćenom  obrascu.

Umetnost slikanja ikona je u hrišćanstvu održavana i može se klasifikovati kao  Vizantiske, Ruske, Kopske, Gruziske i Srpske. Ikona nije ukras nego vizuelno saopštavanje nevidljive božanske stvarnosti, koja se manifestuje u vremenu i prostoru.

Boje i  likovi  su  prikazani  u  karakterističnim  pozama  i  odeći  u  skladu  sa ikonografskom  tradicijom  Srpske  pravoslavne  crkve.

Srpske ikone

Najstarije ikone iz Raške su nestale i o njima nemamo čak ni pismenih tragova u pisanim izvorima i najstarije očuvane ikone su freske iz Studenice (1208. – 1209. godine). Kasnije se pojavljuju i slikarske radionice 13. veka. Sava Nemanjić je ikone nabavljao u Solunu. Nemanjići su podsticali umetnost i bili su veliki ktitori koji su podstakli kult Sv. Simeona i Sv. Save njegovog sina. Radeći u Srbiji ili u srpskom primorju na način „pctores greci“ domaći majstori su se proslavili kao umetnici koji mogu da slikaju na grčki način sa tekstovima na Grčkom i primali su razne stilske pouke. Kralj Milutin (1282. – 1321.)je bio veliki pobornik kulture i umetnosti i upućivao je molitve Sv. Simeonu i Sv. Savi a za njega su radili veliki i vešti slikari iz dvorske radionice Mihajlo i Evtihije, dok su za feudalnu vlastelu toga vremena  radili manje poznati ali isto tako traženi majstori za njihov ukus.

Krajem 14. i 15. veka nestale su jedna za drugom feudalne države Balkana i dvorovi feudalaca koji su podsticali umetnost i kulturu. U 14. veku Turska je ispoljila izvesnu toleranciju prema hrišćanskom svetu i u 16. veku je obnovu spomenika doživela Sveta gora a zatim i Pećka patrijaršija. Najveći slikar posle 1557. godine bio je pečki slikar Longin koji se i potpisivao na ikonama koje je radio i na njegovim delima su učili drugi slikari ikona. U drugoj polovini 16. veka radilo je još nekoliko velikih majstora i među njima na primer Georgije „krstar“, posle zoograf Georgije Mitrofanović, Kozma i drugi. Dugi i plodni period na stvaranju ikona sa religioznom tematikom i temama iz 12. veka do 17. veka pretvoren je tokom 18. veka u neuspele pokušaje da se izmire sa Evropskim uticajima u umetnosti.

 

Klikom  na  sliku dobije se veća slika, za uvećanu  sliku  kliknite na krug u desni gornji ugao. Slika  se zatvara  kada  se klikne  na X donji desni ugao slike.

 

Hits: 4237